Razmatranje demografskog pražnjenja pograničnih naselja u kontekstu nacionalnog bezbednosnog rizika
Review of depopulation of the border villages in the context of national security risk
Апстракт
Prema međunarodno uporedivim statističkim pokazateljima, Srbija spada među zemlje sa najvećim razvojnim disparitetima (regionalnim i lokalnim), kako među balkanskim susedima tako i evropskim razmerama. Velike razlike u razvijenosti nastaju tokom druge polovini prošlog veka, a kulminiraju u periodu neuspešne društveno-ekonomske tranzicije dvehiljaditih. Devastiranost i depopulacija su uzročno-posledične pojave, stanovništvo ubrzano napušta osiromašena područja i gravitira ka većim centrima. Uslovno rečeno, razvijeniji gradovi se i dalje razvijaju dok siromašne varošice i sela i dalje siromaše. Narodna poslovica kaže ' Čije ovce, toga i planina'. Pražnjenje teritorija visoko korelira sa povećanjem površina neobrađenogpoljoprivrednog zemljišta, te se tako trajno gasipoljoprivreda kao osnovna delatnosti i osnovni izvor prihoda u ruralnim područjima. Pražnjenje teritorija predstavlja najveći razvojni problem u Srbiji ali istovremeno predstavlja i jedan od najvećih nacionalnih bezbednosnih r...izika. Sve češće se otvara pitanje da li će Srbija u budućnosti moći da zadrži teritorije na kojima ostaje bez stanovništva i da li suprekopraga bezbednostnog rizika isšražnjene upravo teritorije u pograničnim područjima. U radu je prikazana statistička deskripcija popisnih podataka 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011. kao i analiza demografskih kretanja u pograničnim naseljima zaposmatrani period. U radu je takođe predložen set mera i preporuka za prevazilaženje problema demografskog pražnjenja, u skladu sa raspoloživim resursima i prirodnim ograničenjima pograničnih naselja.
According to internationally comparable statistical indicators, Serbia is among the countries with the highest development disparities (regional and local), both among Balkan neighbors and European scale. Large differences in development occur during the second half of the last century, a period culminating in the failed socio-economic transition of the millennium. Devastation and depopulation are causal phenomena, the population rapidly leaving impoverished areas and gravitate to the larger centers. Conditionally speaking, the more developed cities continue to develop while poor towns and villages are still poor. Proverb says, 'Whose sheep, that and the mountains. ' Emptying the territory highly correlated with an increase in surface area of agricultural land uncultivated, thus permanently extinguished agriculture as the main activity and main source of income in rural areas. Emptying the territory is the biggest development problem in Serbia, but also represents one of the biggest na...tional security risks. Increasingly, the question whether Serbia will in the future be able to keep the territory in which he remains without population and whether the threshold bezbednostnog risk isšražnjene administration of the territory in the border areas. This paper presents a statistical description of census data in 1971, 1981, 1991, 2002 and 2011 as well as the analysis of demographic trends in border settlements for the considered period. The paper also proposed a set of measures and recommendations for overcoming depopulation, in accordance with available resources and the natural limits of border settlements.
Кључне речи:
rizik za nacionalnu bezbednost / razvoj dispariteta / depopulacija / development disparities / depopulation / a national security riskИзвор:
Tehnika, 2016, 71, 2, 321-337Издавач:
- Savez inženjera i tehničara Srbije, Beograd
Институција/група
Fakultet organizacionih naukaTY - JOUR AU - Vukmirović, Jovanka AU - Radojčić, Miroslav M. AU - Vukmirović, Aleksandra AU - Vukmirović, Dragan PY - 2016 UR - https://rfos.fon.bg.ac.rs/handle/123456789/1519 AB - Prema međunarodno uporedivim statističkim pokazateljima, Srbija spada među zemlje sa najvećim razvojnim disparitetima (regionalnim i lokalnim), kako među balkanskim susedima tako i evropskim razmerama. Velike razlike u razvijenosti nastaju tokom druge polovini prošlog veka, a kulminiraju u periodu neuspešne društveno-ekonomske tranzicije dvehiljaditih. Devastiranost i depopulacija su uzročno-posledične pojave, stanovništvo ubrzano napušta osiromašena područja i gravitira ka većim centrima. Uslovno rečeno, razvijeniji gradovi se i dalje razvijaju dok siromašne varošice i sela i dalje siromaše. Narodna poslovica kaže ' Čije ovce, toga i planina'. Pražnjenje teritorija visoko korelira sa povećanjem površina neobrađenogpoljoprivrednog zemljišta, te se tako trajno gasipoljoprivreda kao osnovna delatnosti i osnovni izvor prihoda u ruralnim područjima. Pražnjenje teritorija predstavlja najveći razvojni problem u Srbiji ali istovremeno predstavlja i jedan od najvećih nacionalnih bezbednosnih rizika. Sve češće se otvara pitanje da li će Srbija u budućnosti moći da zadrži teritorije na kojima ostaje bez stanovništva i da li suprekopraga bezbednostnog rizika isšražnjene upravo teritorije u pograničnim područjima. U radu je prikazana statistička deskripcija popisnih podataka 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011. kao i analiza demografskih kretanja u pograničnim naseljima zaposmatrani period. U radu je takođe predložen set mera i preporuka za prevazilaženje problema demografskog pražnjenja, u skladu sa raspoloživim resursima i prirodnim ograničenjima pograničnih naselja. AB - According to internationally comparable statistical indicators, Serbia is among the countries with the highest development disparities (regional and local), both among Balkan neighbors and European scale. Large differences in development occur during the second half of the last century, a period culminating in the failed socio-economic transition of the millennium. Devastation and depopulation are causal phenomena, the population rapidly leaving impoverished areas and gravitate to the larger centers. Conditionally speaking, the more developed cities continue to develop while poor towns and villages are still poor. Proverb says, 'Whose sheep, that and the mountains. ' Emptying the territory highly correlated with an increase in surface area of agricultural land uncultivated, thus permanently extinguished agriculture as the main activity and main source of income in rural areas. Emptying the territory is the biggest development problem in Serbia, but also represents one of the biggest national security risks. Increasingly, the question whether Serbia will in the future be able to keep the territory in which he remains without population and whether the threshold bezbednostnog risk isšražnjene administration of the territory in the border areas. This paper presents a statistical description of census data in 1971, 1981, 1991, 2002 and 2011 as well as the analysis of demographic trends in border settlements for the considered period. The paper also proposed a set of measures and recommendations for overcoming depopulation, in accordance with available resources and the natural limits of border settlements. PB - Savez inženjera i tehničara Srbije, Beograd T2 - Tehnika T1 - Razmatranje demografskog pražnjenja pograničnih naselja u kontekstu nacionalnog bezbednosnog rizika T1 - Review of depopulation of the border villages in the context of national security risk EP - 337 IS - 2 SP - 321 VL - 71 DO - 10.5937/tehnika1602321V UR - conv_33 ER -
@article{ author = "Vukmirović, Jovanka and Radojčić, Miroslav M. and Vukmirović, Aleksandra and Vukmirović, Dragan", year = "2016", abstract = "Prema međunarodno uporedivim statističkim pokazateljima, Srbija spada među zemlje sa najvećim razvojnim disparitetima (regionalnim i lokalnim), kako među balkanskim susedima tako i evropskim razmerama. Velike razlike u razvijenosti nastaju tokom druge polovini prošlog veka, a kulminiraju u periodu neuspešne društveno-ekonomske tranzicije dvehiljaditih. Devastiranost i depopulacija su uzročno-posledične pojave, stanovništvo ubrzano napušta osiromašena područja i gravitira ka većim centrima. Uslovno rečeno, razvijeniji gradovi se i dalje razvijaju dok siromašne varošice i sela i dalje siromaše. Narodna poslovica kaže ' Čije ovce, toga i planina'. Pražnjenje teritorija visoko korelira sa povećanjem površina neobrađenogpoljoprivrednog zemljišta, te se tako trajno gasipoljoprivreda kao osnovna delatnosti i osnovni izvor prihoda u ruralnim područjima. Pražnjenje teritorija predstavlja najveći razvojni problem u Srbiji ali istovremeno predstavlja i jedan od najvećih nacionalnih bezbednosnih rizika. Sve češće se otvara pitanje da li će Srbija u budućnosti moći da zadrži teritorije na kojima ostaje bez stanovništva i da li suprekopraga bezbednostnog rizika isšražnjene upravo teritorije u pograničnim područjima. U radu je prikazana statistička deskripcija popisnih podataka 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011. kao i analiza demografskih kretanja u pograničnim naseljima zaposmatrani period. U radu je takođe predložen set mera i preporuka za prevazilaženje problema demografskog pražnjenja, u skladu sa raspoloživim resursima i prirodnim ograničenjima pograničnih naselja., According to internationally comparable statistical indicators, Serbia is among the countries with the highest development disparities (regional and local), both among Balkan neighbors and European scale. Large differences in development occur during the second half of the last century, a period culminating in the failed socio-economic transition of the millennium. Devastation and depopulation are causal phenomena, the population rapidly leaving impoverished areas and gravitate to the larger centers. Conditionally speaking, the more developed cities continue to develop while poor towns and villages are still poor. Proverb says, 'Whose sheep, that and the mountains. ' Emptying the territory highly correlated with an increase in surface area of agricultural land uncultivated, thus permanently extinguished agriculture as the main activity and main source of income in rural areas. Emptying the territory is the biggest development problem in Serbia, but also represents one of the biggest national security risks. Increasingly, the question whether Serbia will in the future be able to keep the territory in which he remains without population and whether the threshold bezbednostnog risk isšražnjene administration of the territory in the border areas. This paper presents a statistical description of census data in 1971, 1981, 1991, 2002 and 2011 as well as the analysis of demographic trends in border settlements for the considered period. The paper also proposed a set of measures and recommendations for overcoming depopulation, in accordance with available resources and the natural limits of border settlements.", publisher = "Savez inženjera i tehničara Srbije, Beograd", journal = "Tehnika", title = "Razmatranje demografskog pražnjenja pograničnih naselja u kontekstu nacionalnog bezbednosnog rizika, Review of depopulation of the border villages in the context of national security risk", pages = "337-321", number = "2", volume = "71", doi = "10.5937/tehnika1602321V", url = "conv_33" }
Vukmirović, J., Radojčić, M. M., Vukmirović, A.,& Vukmirović, D.. (2016). Razmatranje demografskog pražnjenja pograničnih naselja u kontekstu nacionalnog bezbednosnog rizika. in Tehnika Savez inženjera i tehničara Srbije, Beograd., 71(2), 321-337. https://doi.org/10.5937/tehnika1602321V conv_33
Vukmirović J, Radojčić MM, Vukmirović A, Vukmirović D. Razmatranje demografskog pražnjenja pograničnih naselja u kontekstu nacionalnog bezbednosnog rizika. in Tehnika. 2016;71(2):321-337. doi:10.5937/tehnika1602321V conv_33 .
Vukmirović, Jovanka, Radojčić, Miroslav M., Vukmirović, Aleksandra, Vukmirović, Dragan, "Razmatranje demografskog pražnjenja pograničnih naselja u kontekstu nacionalnog bezbednosnog rizika" in Tehnika, 71, no. 2 (2016):321-337, https://doi.org/10.5937/tehnika1602321V ., conv_33 .