Upravljanje znanjem u javnom sektoru - slučaj lokalne vlasti u Srbiji

Abstract

Znanje postaje sve važnija determinanta konkurentnosti za lokalne vlasti. Cilj ovog rada bio je istražiti postojanje upravljanja znanjem (UZ) u lokalnoj samoupravi u Srbiji i identifikovati i analizirati procese i infrastrukturu koja podržava prakse UZ. Rad se sastoji iz dva dela; prvi deo obuhvata sveobuhvatni pregled literature koja sumira postojeća istraživanja sprovedena na temu upravljanja znanjem u javnom sektoru, kako bi se istraživanje stavilo u kontekst i naglasio doprinos ovog rada postojećim rezultatima. Drugi deo sastoji se od empirijskog istraživanja koje je sprovedeno da bi se dobio uvid u trenutno stanje prakse UZ u lokalnoj samoupravi. Dobijeno je nekoliko važnih zaključaka u vezi sa praksom UZ u srpskim lokalnim vlastima identifikovanim u studiji. Neki od zaključaka su da državni službenici imaju pozitivan stav prema konceptu UZ; aktivnosti UZ su uglavnom podržane od strane tehnologije; UZ se smatra prioritetom upravljanja; ne postoji formalno pripisivanje odgovornosti za praksu znanja izvršnom osoblju, jedinici ljudskih resursa ili IT jedinici, niti bilo kakvo pominjanje razvoja kapaciteta znanja u strategijama ili planovima lokalnih vlasti. Na kraju, rezultati ovog istraživanja pružaju dragocene smernice za buduće istraživanje kako za naučne istraživače tako i za praktičare.

Knowledge has become an increasingly important determinant of competitiveness for the local governments. The purpose of this paper was to explore the existence of knowledge management (KM) in Serbian local government (LG) and to identify and analyzes processes and infrastructure that supports KM practices. The paper consists of two parts; the first part covers comprehensive literature review that summarizes the existing research done on the subject of knowledge management in public sector in order to put research in context and to highlight the contribution of this paper to the existing body of knowledge. The second part consists of empirical research conducted to get a preview of the current state of the KM practice in Serbian local government. There were several important findings regarding KM practices in Serbian LGs identified in the study, i.e., public servants have a positive attitude toward KM concept; KM activities are mostly technology supported; KM is perceived as a management priority; there is not any formal attribution of responsibility for knowledge practice to executive staff, human resource unit or IT unit, neither any mention of knowledge capacity development in strategies or plans of LGs. Finally, the results of this research study provide valuable guidance for future research for both academics and practitioners.