Izbor optimalne lokacije postrojenja za spaljivanje medicinskog otpada - izazov u upravljanju rizikom od medicinskog otpada

Abstract

Uvod/Cilj. Među izazovima 21. veka, medicinski otpad (MO) je, imajući u vidu povećanje njegove količine, raznovrsnost i kompleksnost, postao rastući problem kako za životnu sredinu, tako i za ljude. Zbog toga je upravljanje MO postalo jedan od veoma važnih ekoloških imperativa. Srbija nema potencijala za adekvatno odlaganje celokupnog MO i mora da ga izvozi u zemlje koje imaju postrojenja za njegovo spaljivanje. Spaljivanje MO smanjuje moguće rizike prouzrokovane njegovim neodgovarajućim odlaganjem kao i emisije zagađivača životne sredine, ali rezultira potrebom za "pametnim" izborom lokacije za postrojenja za spaljivanje da bi bili ispunjeni različiti ekološki, ekonomski i tehnički kriterijumi. Metode. Za izbor optimalne lokacije postrojenja za spaljivanje MO korišćeni su sledeći kriterijumi: količina MO koja mora da se transportuje, vreme transporta između lokacija, trenutno zagađenje lokacije, stopa nezaposlenosti i bezbednost lokacije u odnosu na njenu izloženost prirodnim nepogodama i nesrećama. Korišćenjem rezultata za sedam efikasnih lokacija dobijenih metodom Data Envelopment Analysis (DEA), upotrebili smo model ciljnog programiranja za dalju analizu izbora najpogodnije lokacije za postrojenje za spaljivanja MO. Rezultati. Primenom metode DEA za izabrani scenario i analize kriterijuma relevantnih za izbor najpogodnije lokacije, nađeno je sedam efikasnih lokacija za postrojenje za spaljivanje MO. Optimalna lokacija je bila lokacija 13. Zaključak. Na osnovu dobijenih rezultata, pokazali smo da je primenom ciljnog programiranja moguće razviti metodologiju za selekciju optimalne lokacije za postrojenje za spaljivanje MO, kao jedne od neophodnih aktivnosti za upravljanje rizikom od MO.

Background/Aim. Among the other challenges of the 21st century, medical waste (MW) has become an arising problem for both the environment and people because of its increasing amount, variety, and complexity. That is way MW management has become one of the very important ecological imperatives. Serbia with no potential for appropriate disposal of all MW is forced to export MW to countries with MW incineration facilities. Incineration lowers the possible risks of inappropriate disposal and the emission of environmental pollutants, but leads to the need for a "clever" choice of the incinerator facility location which has to meet diverse environmental, economic and technical criteria Methods. The criteria for the choice of optimal locations for a MW incinerator facility were as follows: the amount of MW that needs to be transported, the transport time from other locations, the current pollution of the location, the unemployment rate and the location safety in terms of natural disasters and accidents. By using the obtained results for seven efficient locations gained by Data Envelopment Analysis (DEA), we used a goal programming for the analysis of the most suitable location for a MW incineration facility. Results. In the proposed methodology on the chosen scenario and analysing the criteria relevant for selecting the most suitable location, using the DEA method, seven efficient locations for MW incineration facility were obtained. The optimal location was location 13. Conclusion. Based on the obtained results, we demonstrated that by the use of goal programming it is possible to develop a methodology for selection of optimal MW incineration facility location as one of the necessary activities of MW risk management.